Krug 99 održao je još jednu sesiju. Oni inače nedjeljom održavaju sesije. Na današnjoj su se petljali u unutarnja pitanja druge suverene zemlje – Crne Gore.Inače, poznati su po pametovanju kada netko drugi to, navodno, radi po pitanju BiH. Obično optužbe i otrovne strelice ispaljuju prema službenom Zagrebu i Beogradu.Sada su sami sebi skočili u usta i bavili se unutarpolitičkom temom druge države – neovisne i suverene Crne Gore.
U nastavku prenosimo o čemu su sve razgovarali.Predstojeći predsjednički izbori u Crnoj Gori mogu se okarakterizirati povijesnim, jer će njihov ishod odrediti ne samo to tko će biti na čelu države, nego će biti i pokazatelj suštinskog stanja u zemlji i pokazatelj pravca u kojem crnogorsko društvo želi ići. Na izborima u Crnoj Gori ne brani se samo europski put te zemlje, nego i europski put cijele regije. Izbori su ujedno i prilika da se ponovno manifestira privrženost proeuropskom putu i temeljnim demokratskim vrijednostima. Istaknuto je to danas na tiskovnoj konferenciji uoči održavanja redovne sesije Asocijacije nezavisnih intelektualaca “Krug 99” o temi “Predsjednički izbori u Crnoj Gori i stabilnost zapadnog Balkana”.Uvodničar sesije dr. Danilo Kalezić iz Istorijskog instituta Univerziteta Crne Gore ocijenio je kako će predsjednički izbori, zapravo, pokazati želi li se crnogorsko društvo vratiti na put europskih integracija i ubrzanog demokratskog razvoja, ili nastaviti proces koji je započet 2020. godine, a koji je propraćen rastakanjem institucija i gubljenjem državnih obrisa.Crna Gora puno manje državaDodao je kako je Crna Gora danas puno manje država, nego što je to bila prije dvije godine, podsjećajući na geopoilitički aspekt predstojećih izbora i stanje u kojem se u toj zemlji prelama maligni utjecaj s istoka, odnosno ruski utjecaj uz posredovanje Srbije.Kalezić, nadalje, navodi kako će spomenuti izbori pokazati koliko je Rusija putem različitih vrsta utjecaja uspjela zarobiti crnogorsko društvo i da ga odvuče od onoga što su, zapravo, koordinate europske civilizacije.U tom je kontekstu ocijenio kako je crnogorsko društvo nakon promjena na političkoj sceni 2020. godine prošlo kroz ubrzani proces rastakanja, ne samo na institucionalnom, nego i na planu društvene kohezije i političke stabilnosti, kao i međuetničkog sklada, te doživjelo značajan stupanj regresije.Zastupnik u Skupštini Crne Gore Abaz Dizdarević i uvodničar sesije Kruga 99 kazao je kako Crna Gora prolazi kroz jedan turoban period, agoniju i razgradnju svega onoga dobroga što je u državnom sustavu funkcioniralo do imenovanja prve, kao i druge Vlade u posljednjim godinama.Pitajući se što se to dogodlo s Crnom Gorom od paradigme multikulturalnosti, naveo je kako stanje koje je uslijedilo, nažalost, podsjeća na mračno razdoblje raspada bivše SFRJ.Crna Gora na povijesnoj raskrsniciU osvrtu na značaj predstojećih izbora, Dizdarević je zaključio kako se Crna Gora nalazi na povijesnoj raskrsnici te naglasio kako se na tim izborima ne brani samo europski put te zemlje, nego i europski put cijele regije, s posebnim utjecajem na Bosnu i Hercegovinu.U kontekstu sličnosti aktualne situacije u Bosni i Hercegovini i Crnoj Gori, ukazao je na neophodnost izradnje i očuvanja demokratske, građanske, multietničke i sekularne države, ocijenivši kako je to jedini način da ove dvije zemlje kao građanske države uđu u krug razvijenih društava Europske unije.Referirajući se na temeljne odrednice i refleksije naznačene teme, član Kruga 99 Sahudin Kačar podsjetio je na postignuća koje je Crna Gora ostvarila na referendumu 2006. godine obnovom nezavisnosti i snažnim demokratskim razvojem, a što se izuzetno pozitivmo reflektiralo na BiH i regiju u cjelosti, prvenstveno u kontekstu proeuroskog stava, odnosno jačanja procesa europskih i euroatlantskih integracija.Na značaj predstojećih predsjedničkih izbora u Crnoj Gori ukazao je i predsjednik Kruga 99 Adil Kulenović, koji je u uvodnom dijelu sesije kazao kako se Crna Gora nalazi pred izazovom očuvanja dostignutog, donedavno zavidnog stupja ostvarivanja punog suvereniteta države i demokratske refrendumske volje građana.Predsjednički izbori u Crnoj Gori bit će održani 19. ožujka, dok će se drugi krug održati 14 dana kasnije. Posljednji izbori za predsjednika Crne Gore održani su 15. travnja 2018. godine, a pobijedio je lider DPS-a Milo Đukanović koji je osvojio 53,9 posto glasova.