Iz EIB-a ističu da nisu strana u ugovoru o radovima na projektu izgradnje mosta na Savi i da je odgovornost naručitelja da ispuni obaveze prema izvođačima
Izgradnja mosta na Savi kod Gradiške, koji predstavlja I fazu projekta brze ceste Okučani – granica Bosne i Hercegovine, završena je prije više od godinu. Investitori su JP Hrvatske ceste i Ministarstvo komunikacija i transporta BiH, a za izvođače odabrana je grupa sa Integral inženjeringom na čelu. No, iako su radovi završeni, Integral inženjering još čeka isplatu investitora.
DRUGA FAZA
Našoj zemlji je za prvu fazu odobren i grant iz EU od oko tri miliona eura. Druga tranša u okviru granta nije isplaćena BiH, a iz Evropske investicijske banke kažu da su primili službeni zahtjev za isplatu po ugovoru o grantu.
– Isplata sredstava zavisi od ispunjenja nekoliko uslova koje Banka mora adekvatno dokumentovati i verificirati. Uslovi/zahtjevi zahtijevaju od korisnika da dostavi dokumentaciju i informacije koje omogućavaju Banci da provjeri podobnost i isplativost traženih rashoda i iznosa grantova, implementaciju (radove) projekta i dokaze o ispunjenosti drugih srodnih zahtjeva (koji se odnose na regulatorne: tehnički, ekološki ili aspekti nabavke). EIB je još u procesu provjere ispunjenosti ovih zahtjeva i očekuje da će u dogledno vrijeme dostaviti povratnu informaciju, kažu nam iz EIB-a.
Iz MKTBiH rekli su da će izvođač radova biti isplaćen ili kada stigne ostatak granta ili kada Vijeće ministara BiH usvoji odluku da se novac isplati. Rečeno je i da je “Ministarstvo u maju VMBiH uputilo prijedlog da se sredstva isplate”, te “tri naknadne urgencije”. Iz Integral inženjeringa kažu da je most zadovoljio sve tehničke provjere, te da su izdate upotrebne dozvole. Objekat se nalazi u garantnom roku i ne koristi se za javne potrebe.
– Za puštanje novoizgrađenog mosta potrebno je da se završi izgradnja dionice brze ceste Okučani – granica BiH, 2. faza petlja Novi Varoš – most na Savi, dužine 4,07 kilometara. Integral inženjering izvodi radove na cijeloj trasi brze ceste u dužini 4,07 km uključno sa platoom budućeg graničnog prelaza, kao i na svim pripadajućim objektima, ističu iz Integral inženjeringa, uz napomenu da je potrebno završiti i izgradnju objekta graničnog prelaza na hrvatskoj strani (ovaj objekt nije dio ugovora sa Integral inženjeringom i provodi se posebna tenderska procedura za njega).
Dodaju da je namjera investitora da radovi budu završeni u isto vrijeme, što znači da bi most preko Save mogao biti u javnoj upotrebi tokom 2024.
– Za sada, investitor MKTBiH duguje Integral inženjeringu 936.178,16 KM. Rokovi za plaćanje su istekli. Nisu nam poznati detalji i ne možemo komentarisati s kim je, na koji način i pod kojim uslovima investitor zatvorio finansijsku konstrukciju za sporni projekat, naglašavaju iz Integral inženjeringa.
A nije tajna da se na američkoj crnoj listi u oktobru prošle godine, zbog bliskih veza sa Miloradom Dodikom, sada predsjednikom Republike Srpske, našao, u međuvremenu preminuli, Slobodan Stanković, tada vlasnik i direktor Integral inženjeringa. Na listu je stavljen i njegov privredni subjekat. Dr. Klemen Grošelj, europarlamentarac Kluba zastupnika Renew Europe iz Slovenije, naglašava da EIB ima mnoge instrumente kojima može da odgađa isplate ovakvih sredstava.
– Ne bih rekao da se radi o nekim tihim sankcijama, ali, kao što je poručeno i na Bledskom strateškom forumu, zbog sve većeg interesa EU prema zapadnom Balkanu, oni koji igraju igru koja nije u interesu zapadnog Balkana i EU vjerovatno će doći pod sankcije. Naravno, niko neće zvanično reći da se radi o sankcijama, ali vjerovatno za EIB nije prigodno da ima posla sa nekim entitetima, poduzećima, koji su na američkim crnim listama, smatra dr. Grošelj.
UKRAJINSKA SUGLASNOST
Naglašava i da evropska poduzeća i EIB svakako prate šta se dešava u State Departmentu.
– Stav EU je sasvim jasan, iako nema suglasnosti u Savjetu EU. Mislim da će na kraju doći do povećanja pritiska na one koji žele dezintegraciju BiH i tu će biti tzv. suglasnost, mi sad to zovemo “ukrajinska suglasnost”. Imate neke zemlje koje se sa tim ne slažu, ali neće se protiviti negativnim glasom. To je primjer Mađarske, koja je bila protiv mjera koje je EU primijenila prema Rusiji, ali nije glasala protiv. To je novo i do sada nije bila praksa u EU, ističe Grošelj.
oslobodjenje.ba