Optužno vijeće zagrebačkog Županijskog suda potvrdilo je u utorak optužnicu za korupciju protiv bivšeg hrvatskog ministra zdravstva Vilija Beroša i dvojice njegovih suoptuženika.
Vili Beroš (HDZ) optužen je da je kao ministar primio 75.000 eura mita u nabavi medicinske opreme, čime je državni proračun, prema tvrdnjama Uskoka, oštećen za 740.000 eura.
Uskokovom optužnicom obuhvaćeni su i bivši ravnatelj zagrebačke Klinike za dječje bolesti Goran Roić te bivši član Upravnog vijeća Specijalne bolnice Krapinske Toplice Tomo Pavić.
Glasnogovornik suda Krešimir Devčić kazao je da nakon potvrđivanja optužnice u aferi poznatoj pod nazivom Mikroskopi slijedi formiranje raspravnog spisa i određivanje predsjednika sudskog vijeća koji će voditi glavnu raspravu.
Prema njegovim riječima, bivšem ministru na teret se stavljaju trgovanje utjecajem u okviru zločinačkog udruženja, zlouporaba položaja i ovlasti te primanje mita.
WhatsApp poruke ostaju zakonit dokaz
Potvrđivanje optužnice uslijedilo je nakon što je Visoki kazneni sud potvrdio odluku optužnog vijeća zagrebačkog Županijskog suda iz studenoga prošle godine prema kojoj su poruke iz WhatsApp grupe kojom su se koristili pojedini optuženici zakonit dokaz te odbio žalbe obrane.
Beroševa obrana u studenome 2025. tražila je da se sadržaj te WhatsApp grupe izdvoji iz spisa kao nezakonit dokaz, ali je optužno vijeće prijedlog odbilo.
Ostali optuženici priznali krivnju i nagodili se s Uskokom
Uz Beroša, Roića i Pavića, optužnicom su bili obuhvaćeni poduzetnik Hrvoje Petrač, njegovi sinovi Novica i Nikola Petrač, neurokirurg Krešimir Rotim te srbijanski poduzetnik Saša Pozder. Nakon priznanja nedjela i nagodbe s Uskokom sporazumno su osuđeni, podsjeća Hina.
Hrvoje Petrač početkom rujna ove godine po šesti je put zatražio odgodu izdržavanja zatvorske kazne od tri godine i devet mjeseci, koju mu je Županijski sud u Zagrebu izrekao nakon nagodbe s Uskokom zbog sudjelovanja u aferi Mikroskopi.
Ranije je platio novčanu kaznu od 300.000 eura, a prihvaćena je i jamčevina od milijun eura koja će mu biti vraćena kada počne izdržavati zatvorsku kaznu.
Njegovi sinovi Nikola i Novica Petrač, kojima su izrečene novčane i zatvorske kazne, u zatvor su se javili u veljači, odnosno siječnju ove godine.
Nikola Petrač nakon priznanja i sporazuma s Uskokom osuđen je na djelomično uvjetnu kaznu od godinu i osam mjeseci zatvora. U zatvoru mora provesti šest mjeseci, dok mu se ostatak mijenja uvjetnom kaznom. Izrečena mu je i sporedna novčana kazna od 90.000 eura.
Novica Petrač javio se na izdržavanje sedmomjesečne zatvorske kazne. Zagrebački Županijski sud nakon priznanja i nagodbe s Uskokom izrekao mu je djelomično uvjetnu kaznu od dvije godine i dva mjeseca zatvora.
U zatvoru mora provesti 10 mjeseci, dok mu se ostatak zamjenjuje uvjetnom kaznom uz rok kušnje od tri godine. U izdržavanje kazne uračunavaju mu se i tri mjeseca provedena u istražnom zatvoru.
Pozder i Rotim također sporazumno osuđeni
Saša Pozder sporazumno je osuđen na dvije godine i devet mjeseci zatvora, uz sporednu novčanu kaznu od 200.000 eura.
Nakon što je u nekoliko navrata tražio odgodu izvršenja zatvorske kazne zbog zdravstvenih razloga, sud je prihvatio njegovu molbu te odlučio da se na izdržavanje kazne mora javiti 23. listopada ove godine.
Krešimir Rotim također se nagodio s tužiteljstvom nakon priznanja krivnje te je na Županijskom sudu u Zagrebu sporazumno osuđen na 10 mjeseci zatvora, koji su mu zamijenjeni radom za opće dobro.
Uz to mora platiti sporednu novčanu kaznu od 100.000 eura, dok njegova specijalna klinika mora platiti 50.000 eura.
Slučaj obilježio sukob nadležnosti EPPO-a i Uskoka
Uskok je nakon podizanja optužnice sredinom srpnja prošle godine izvijestio da osmoricu okrivljenika, uz tri tvrtke, tereti zbog kaznenih djela zločinačkog udruženja, davanja i primanja mita, zlouporabe položaja i ovlasti, nezakonitog pogodovanja, trgovanja utjecajem i pranja novca, sve u sastavu zločinačkog udruženja.
Nakon što je Uskok u studenome pretprošle godine objavio da je uhitio Beroša, Rotima i Pozdera, Ured europskog javnog tužitelja (EPPO) u Zagrebu priopćio je da je pokrenuo istragu protiv Beroša i još sedam osoba.
Za razliku od Uskoka, koji je Beroša sumnjičio za trgovanje utjecajem, EPPO ga je od početka sumnjičio za primanje mita. U Uskokovoj istrazi tada se nisu spominjali ni Hrvoje Petrač niti njegova dvojica sinova, koji su bili u bijegu, ali su se u međuvremenu predali.
Glavni državni odvjetnik Ivan Turudić naknadno je odlučio da je za cijeli slučaj nadležan Uskok, kojemu je EPPO predao spis, dok je glavna europska tužiteljica Laura Kovesi Turudića prijavila Europskoj komisiji.
Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu potom je izvijestilo da istražuje curenje podataka iz EPPO-ove istrage, naknadno spojene s istragom hrvatskog tužiteljstva, prenosi Hina. /HMS/